Prilagodba na vrtić

Polazak u jaslice ili vrtić predstavlja za svako dijete veliku promjenu u životu, važan događaj za njega i roditelje. To je najčešće prvo odvajanje od roditelja, dijete koje je do tada živjelo u sigurnoj i zaštićujućoj atmosferi roditeljskog doma odvaja se od roditelja i bez njih provodi značajni dio dana. Mijenja se djetetov način življenja, mora se prilagoditi na:

  • nepoznate osobe-odgajatelje,
  • višesatni boravak među većim brojem djece,
  • novi prostor i stvari koje ga okružuju,
  • djelomično različit ritam ustajanja, spavanja, njege i hranjenja.

To vrijeme u kojem se dijete, odgajatelj, ali i roditelj prilagođavaju novonastaloj situaciji i u kojem se uspostavlja socio-emocionalna veza djeteta i odgajatelja nazivamo adaptacijski period.

Prilikom prvog dolaska u jaslice ili vrtić dijete se osjeća samo, izgubljeno i bespomoćno, grčevito se drži za roditelja, plače ili na neki drugi način iskazuje svoju tugu zbog razdvajanja. To su tipične reakcije za separacijsku anksioznost uzrokovanu strahom od odvajanja i strahom od nepoznatih osoba, koji se kod djeteta javlja s oko 8 mjeseci starosti, a vrhunac doseže u drugoj godini života (18mj). Za roditelje je važno znati da je malo separacijske anksioznosti normalno jer takvo ponašanje pokazuje da su dijete i roditelj razvili kvalitetnu povezanost.

 

O ČEMU OVISI?

Kako će proteći period prilagodbe, s kojim manifestacijama te koliko će trajati ovisi o:

  • karakteristikama ličnosti djeteta,
  • dobi djeteta,
  • stupnju njegovog razvoja,
  • stanju djetetovog zdravlja i
  • obiteljskoj atmosferi u kojoj dijete živi.

Budući da su djeca senzibilna za emocije roditelja i u svom ponašanju često izražavaju ono što roditelji osjećaju, djetetova prilagodba i prihvaćanje vrtića u velikoj mjeri ovisi i o tome kako roditelj doživljava polazak djeteta u vrtić, kakav stav ima prema vrtiću, te kakva je bila priprema djeteta za vrtić.

Prilagodba ovisi i o redovitosti dolaženja djeteta u jaslice / vrtić tijekom perioda prilagodbe (izostanci produžuju vrijeme prilagodbe).

 

REAKCIJE DJECE – OBLICI I TRAJANJE

Sva djeca ne reagiraju jednako tijekom prilagodbe. Neka djeca otvoreno negoduju, redovito burno reagiraju kod rastajanja od roditelja, plaču, ne prihvaćaju i protestiraju vrištanjem, zvanjem mame ili tate, bacanjem na pod, agresijom usmjerenom na stvari, drugu djecu ili odgajatelja. Neka će djeca odbijati komunikaciju s odgajateljem dok će druga biti u potpunosti usmjerena samo na njega. Dijete se najčešće neće odvajati od svoje dude, bočice i prelaznog objekta koji mu pomaže da se osjeća sigurnije i zaštićeno. Mlađa djeca obično burno reagiraju, dok starija češće poslušno ulaze u sobu, ali veći dio dana šute, stoje pokraj vrata, odbijaju komunikaciju s odgajateljem ili drugom djecom. Općenito su neka djeca sklona reakcijama na fiziološkom planu : odbijanje hrane, odbijanje spavanja, probavne smetnje, često obolijevanje, a druga reakcijama u vanjskom ponašanju(plač, agresivnost, pasivnost).

Neka djeca tako reagiraju samo prvih dana, kod nekih to stanje traje danima, a kod nekih se javlja tek nakon određenog vremena pa možemo govoriti o mogućim „zakašnjelim“ reakcijama kada je dijete shvatilo da je odlazak u vrtić postalo dio njegove svakodnevnice i konačno stanje.

Jedna od mogućih reakcija je i regresija tj. vraćanje na prijašnje oblike ponašanja koji su već prethodno usvojeni i prevladani na nekom ranijem stupnju razvoja. Tako dijete koje je prohodalo može opet pribjegavati puzanju, dijete koje je nedavno uspostavilo kontrolu stolice može sada opet obavljati nuždu u gaćice, ono koje je komuniciralo riječima sada opet može pribjegavati gestama i sl. No, takve promjene u ponašanju su prolaznog karaktera. One će nestati kada se dijete prilagodi novoj sredini, tj. kada se bude osjećalo sigurno.

Sva ta ponašanja su normalna u fazi adaptacije. Ona slabe i nestaju brzinom kojom se dijete prilagođava okolini i uspostavlja socio-emocionalne odnose s odgajateljem.

Potrebno je naglasiti da adaptacija nije gotova kad dijete prestane plakati već kad dijete počne spontano izražavati svoje osjećaje, potrebe, misli i sposobnosti.

Možemo reći da postoje tri osnovna tipa prilagodbe:

  • laka prilagodba – reakcije i promjene u ponašanju djeteta se normaliziraju tijekom 10-15 dana boravka u vrtiću,
  • prilagodba srednje težine – promjene u ponašanju su produljene i stabiliziraju se do 30 dana boravka djeteta u vrtiću,
  • teška prilagodba – promjene i poremećaji u ponašanju traju 2-6mjeseci, često je kod takve djece prisutno više nepovoljnih faktora koji produžuju razdoblje adaptacije (obolijevanje, nepovoljni obiteljski uvjeti i dr.).

 

Najveći broj djece prođe proces prilagodbe bez većih poremećaja ponašanja, a samo mali broj djece prolazi teži oblik prilagodbe.

Dugotrajniju i težu prilagodbu obično imaju mlađa djeca (zbog straha od odvajanja), pretjerano zaštićivana i tzv. razmažena djeca (bila su stalno u centru pažnje kod kuće a takvu pretjeranu pažnju u vrtiću ne mogu imati), djeca „teškog“ temperamenta (često neraspoložena djeca, burno reagiraju na neugodu, ne prihvaćaju utjehu i odgodu zadovoljenja potrebe, teško se prilagođavaju promjenama), djeca koja su imala ranija negativna iskustva u odvajanju od roditelja i djeca s posebnim potrebama upravo zbog svojih specifičnih potreba.

 

KAKO POMOĆI DJETETU?

Evo nekoliko savjeta kako roditelji mogu olakšati period prilagodbe

  • Uskladite stavove o vrtiću unutar obitelji
  • Imajte suradnički i pozitivan stav prema vrtiću, predstavite djetetu vrtić kao zabavno i veselo mjesto a ne „nužno zlo“
  • Potičite dijete na druženje s drugom djecom i odraslima
  • Razvijajte samostalnost djeteta u hranjenju, higijenskim navikama i pospremanju igračaka kod kuće (primjereno dobi i mogućnostima djeteta)
  • Uskladite ritam života kod kuće s vrtićkim
  • Poštedite dijete dodatnog stresa poput odvikavanja od pelena, bočice ili dude, učinite to u neko drugo vrijeme, ali nikako ne za vrijeme prilagodbe
  • Budite dosljedni pri dovođenju djeteta u vrtić, pri ostavljanju djeteta kratko i srdačno se rastanite (a ne dramatično i dugo, rastanak je bolan i treba ga skratiti na minimum)
  • Pridržavajte se dogovorenih termina postupne adaptacije i na taj način pružite djetetu šansu da se postepeno prilagodi na svoj novi način života
  • Izmjenjujte informacije i dogovarajte se o svemu s odgajateljem

ŠTO SVE DJECI TREBA ZA VRTIĆ/JASLICE?

VRTIĆ:

  • KUTICA
  • PAPUČE (koje adekvatno podupiru stopalo)
  • RUKSAK (u kojem se nalazi rezervna odjeća)
  • PIDŽAMA (ukoliko će dijete spavati)
  • o ostalim potrebnim stvarima (četkica i pasta za zube, oprema za vježbanje, maramice i sl.) dogovorit ćete se s odgajateljima na prvom roditeljskom sastanku
  • sve djetetove stvari obilježiti imenom ili inicijalima djeteta

 

JASLICE

  • KUTICA
  • PAPUČE (koje adekvatno podupiru stopalo)
  • PIDŽAMA
  • RUKSAK (u kojem se nalazi rezervna odjeća)
  • REZERVNA ODJEĆA (jedna do dvije presvlake – komplet majica, hlače, gaće, čarape, bodi, kutica)
  • PELENE (na paket napisati ime djeteta)
  • o ostalim potrebnim stvarima (četkica i pasta za zube, oprema za vježbanje, maramice i sl.) dogovorit ćete se s odgajateljima na prvom roditeljskom sastanku
  • SVE djetetove stvari obilježiti imenom ili inicijalima djeteta

 

NE NOSITI:

  • KREME
  • LIJEKOVE
  • HRANU
  • IGRAČKE (osim tješilice)

 

Kako se što bolje pripremiti za prvi odlazak u vrtić i početak školske godine pogledajte u emisiji “Pitanje vremena” Tv Istra, od 11.09.2016.
Govori naša ravnateljica, Vesna Rusijan Ljuština, prof.psih.