ZAŠTO WALDORFSKA PEDAGOGIJA?

U okviru Poziva na dostavu projektnih prijedloga za program Erasmus+ za 2018. godinu Dječjem vrtiću „Olga Ban“ Pazin odobren je projektni prijedlog „SVI RAZLIČITI – SVI VAŽNI “.  Jedna od projektnih aktivnosti bila je sudjelovanje na tečaju vezanom uz waldorfsku pedagogiju, nakon čega su polaznice dijelile znanja s ostalim djelatnicima te krenule u implementaciju elemenata waldorfske pedagogije.

U nastavku možete pročitati zašto waldorfska pedagogija, a letak možete preuzeti na linku: WALDORF – LETAK. 

UZOR I OPONAŠANJE

Dijete rane i predškolske dobi je osjetilno biće koje sve upija i želi oponašati. Na dijete ove dobi ne djeluje poučavanje i moraliziranje, već ono uči oponašanjem. Stoga je važno da odrasli u djetetovoj okolini budu dobar uzor i vrijedni oponašanja. Upravo zato odgajatelji u waldorfskim vrtićima veliku pažnju polažu osobnom rastu i razvoju te kvalitetnoj pripremi za rad. Za vrijeme slobodne igre djece odgajatelji uvijek nešto rade (šivaju, kroje, zalijevaju cvijeće…) kako bi bili dobar uzor djeci, a djeca im se u tome često samoinicijativno pridruže. 

RITAM I PONAVLJANJE

Ritam je osnova dobrog zdravlja i pravilnog razvoja, a waldorfska pedagogija posebno ističe važnost ritma u životu djece. Ritam održavaju kroz dnevni, tjedni i godišnji. Dnevni ritam vodi se po načelu aktivnosti koje vode odrasli i koje vode djeca. Navedene dnevne rutine pružaju djeci sigurnost. Tjedni ritam postiže se točno planiranim aktivnostima po danima (ponedjeljak – slikanje akvarelom, utorak – modeliranje voskom, srijeda – modeliranje…).

Godišnji ritam prati promjenu godišnjih doba jer je važno da dijete neposredno doživljava promjene u prirodi i izmjenu godišnjih doba.

IGRAČKE I MATERIJALI

Waldorfski vrtići uređeni su jednostavno, prostori nisu pretrpani, a zidovi su obojani u nježne pastelne boje. Ne koriste “igračke za učenje“ niti ostale igračke napravljene od plastike. Koriste se prirodni materijali i igračke od drveta. Igračke su oblikovane na način da razvijaju dječju maštu – nisu do kraja dovršene, već ih dijete svojim unutarnjim slikama oblikuje.

SLOBODNA IGRA I BORAVAK U PRIRODI

U predškolsko doba naglasak je na tjelesnoj razvoju i osnaživanju djetetove volje, a ne na intelektualnom razvoju. Djetetu je slobodna igra najvažnija aktivnost koja je bitna za njegov cjelokupni razvoj zato je djeci potrebno osigurati dovoljno vremena za spontanu igru. Boravak u prirodi je svakodnevan bez obzira na vremenske uvjete što pruža djeci prilike za stvaranje povezanosti s prirodom od najranije dobi.

MEDIJI

U waldorfskim vrtićima nema medija jer smatraju da ometaju koncentraciju, onemogućuju aktivnosti, stvaraju motorički nemir i donose asocijalno ponašanje. Osim toga, preko medija ne dopire istina, već lažni nadomjestak te se na taj način dijete navikava na tjelesnu i duhovnu neaktivnost. Od roditelja se očekuje da djetetu onemoguće pretjerano korištenje medija.

AKTIVNOSTI

Velika pažnja posvećuje se radnom odgoju. Djecu se potiče na samostalnost; bave se  životnim aktivnostima (sađenje i briga o vrtu, šivanje, heklanje, postavljanje stola i pospremanje…) 

Uz radni odgoj umjetničke aktivnosti važne su u ovoj pedagogiji. Njima se nastoji razviti dječji senzibilitet za poimanje svijeta i ljepote. Djeci se često pričaju priče i bajke (iste priče se pričaju po nekoliko tjedana) i izvode lutkarske predstave. Slikovnice se rijetko koriste jer smatraju da ne potiču razvoj dječje mašte.

Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje (2014.) promovira ideju pedagoškog pluralizma i slobode u primjeni pedagoških koncepcija što nas je potaknulo da promišljamo  o karakteristikama waldorfske pedagogije koje koristimo u našem radu (prirodni materijali i drvene igračke, neoblikovane igračke, radni odgoj…). Osvijestili smo utjecaj pojedinih elemenata na dječji razvoj, a time  smo podignuli kvalitetu rada nudeći djeci nove i kvalitetnije materijale. Zajedničkim refleksijama promišljamo o provedenim aktivnostima te i dalje nastojimo istraživati i uvoditi elemente waldorfske pedagogije.

Pripremila: Maja Obućina, pedagoginja