Realizacija projekta „Eko Tinjanci“ financiranog iz Ininog programa „Zeleni pojas“

Projekt „Eko Tinjanci“ nastavio se drugom akcijom, održanom 16.11. u popodnevnim satima s djecom i roditeljima mješovitih skupina Iglice i Cmok. Pripremne aktivnosti za ovu radionicu bile su velika motivacija odgajateljima, roditeljima, komunalnim radnicima i djeci. Privatna lokalna pilana donirala nam je daske za buduće gredice, roditelj Dalibor Milotić iz skupine Iglice donirao je kvalitetnu zemlju za vrtne gredice, mama Martina Štifanić stručna suradnica (ing. prehrambene tehnologije) donirala je biljke za sadnju. Tata Antonio Šegon (poljoprivredni tehničar) odlučio je izraditi gredice, a u pomoć je stiglo još nekoliko roditelja obje skupine. Neupitno veliku važnost stvaranja partnerstva roditelja i vrtića  treba razvijati kroz dva tipa sudjelovanja roditelja u kurikulumu, jednim se podržava program vrtića (razna uključivanja roditelja u skupinu), a drugim roditelji daju podršku vlastitom djetetu (njegovim potrebama i interesima). Sudjelovanje roditelja u vrtiću ima pozitivan učinak na kvalitetu odgoja i obrazovanja djece i njihov uspjeh u vrtiću, što je tijekom ovih radova bilo i građeno, odnosno provođeno.

Sljedećeg dana, u jutarnjim satima, komunalni radnici postavili su u dvorištu kućicu za vrtni alat, djeca su se uključila sa mnogobrojnim pitanjima (što ćemo tu držati?, kad već imamo grabljice, tačke i lopate, gdje ćemo kopati?, što ćemo saditi?…) i naravno pomagali su u pridržavanju, vidanju, slaganju dječjih alata.  

Ovu prirodnu motivaciju odgajateljice su iskoristile za dogovore i definiranje mjesta za gredice, obilježavanje veličine gredice i pripremu terena. Pravo je zadovoljstvo bilo pratiti dječje radne aktivnosti ili životno – praktične aktivnosti, koje su najviše povezane sa iskustvenim učenjem i razvojem funkcionalne inteligencije. Posebna zanimljivost bila je iskrcavanje zemlje sa prikolice, vožnja tačkama i raspoređivanje zemlje po površini budućih gredica te sakupljanje lišća za drenažu vrtnih gredica. Kroz ove prave radne aktivnosti djeca su imala priliku razvijati svoje motoričke, spoznajne, komunikacijske i socio- emocionalne vještine. S pravom se pitamo zašto je radni odgoj malo zastupljen u dječjim vrtićima, kad pozitivno utječe na sva razvojna područja. Ovim projektom odgajatelji i djeca imali su priliku uvidjeti mogućnosti razvoja ekološke poljoprivrede (u vrtićkim okvirima) čija je svrha zaštita zdravlja i života, radnim aktivnostima osvještavati da je nužna suradnja s prirodom te da ima trajni učinak i dobre rezultate na čovječanstvo.

U popodnevnim satima slijedio je nastavak uz roditelje koji su brižno izradili tri gredice te ih zajedno s djecom nasipali i pripremili za sadnju. Puno je ovdje bilo komunikacije, rastezanja zemlje da bude što ravnomjernija za sutrašnju sadnju. Stručna suradnica na projektu Martina donijela je sadnice češnjaka, jagoda te sjemenke mrkve, špinata i graška. Zajedno s djecom je dogovarala, planirala i uživala u sadnji biljaka. Tijekom pripreme zemlje u vrtnim gredicama, aromatičnom vrtu i mjestima za sadnju voćaka na sva područja dodano je i konjsko gnojivo za pospješivanje kvalitete zemlje.

Uređivanje vrtićkog okruženja, odnosno ovakvih tematskih određenih prostora važno je za podržavanje i poticanje dječje autonomije, odlučivanja, inicijativnosti, originalnosti, interakcije s vršnjacima i odraslima (roditeljima, odgojiteljima, suradnicima) u socijalnim razmjerima. U okruženju usmjerenom na dijete, ¨ odgajatelji, prema Stokes Szanton 1997, okruženje pretvaraju u ¨laboratorij¨. U njemu će dijete istraživati i doživljavati različita iskustva. Iz tih razloga , prema Vujčić, 2016, o odgajatelju raspravljamo kao o istraživaču koji svakodnevno, zajedno s djecom razmišlja i raspravlja o svom radu te kontinuirano isprobava načine i putove stvaranja znanja u konkretnim uvjetima u ustanovi.

Treća radionica realizirana je 22.11. u popodnevnim satima s djecom i roditeljima mješovite skupine Cmok i jasličke skupine Točkice. U ovoj radionici stručna suradnica bila je mama Jasminka Štifanić (dipl. ing. agronomije) iz Cmoka koja je donijela tri ponude nacrta za naš aromatični vrt i voćke. Zanimljivo je bilo raspravljati i birati koja ponuda estetski i funkcionalno odgovara našem prostoru. Odabran je nacrt s kružnim otocima koje su vrijedni očevi iskopali, a djeca raspoređivala zemlju.  

Potaknuti znatiželjom o praćenju procesa razvoja biljke, svega što je potrebno biljci da napreduje i raste odabrali smo autohtone biljke koje bi trebale uz pažnju i redovnu njegu dobro uspijevati. Voćke lješnjak, šljiva i trešnja, a od aromatičnog bilja posađeno je kadulja, lavanda, timijan i ružmarin. Prilikom sadnje osim nježnog polaganja biljke, djeca su biljkama davala imena i pritiskajući zemlju oblikovala položaj sadnice. Jaslička djeca pokazivala su osjećaj zadovoljstva, sreće, uspješnosti uz svoje roditelje, a posebno ih je veselila moć koju su im dali stariji prijatelji iz vrtića. Starija djeca već potpuno sigurno pristupaju sadnji i znaju što je korijen, čemu služi, što sve treba biljka da bi rasla, koje biljke se smiju kuhati…Vjerujemo da su ova iskustvena učenja povezana sa roditeljima i djedovima i bakama koji u našoj zajednici imaju vrtove i djecu uključuju u aktivnosti sadnje, održavanja biljaka i ostalih radova u vrtu. Djeca na taj način usavršavaju svoja znanja vezana uz prirodu i održivi razvoj, koja će moći primjenjivati kasnije tijekom cijelog života.  

Osim neposrednog sudjelovanja roditelja u događajima i aktivnostima u odgojno-obrazovnoj skupini, roditelji se mogu svakodnevno uključivati u život i rad cjelokupnog dječjeg vrtića. Odgajatelji su pri tome ne samo koordinatori i organizatori pojedinih aktivnosti ili događaja, već trebaju uvijek imati u vidu sugestije i prijedloge roditelja. Ovakvim zajedničkim sudjelovanjem u provođenju aktivnosti djeca će na kraju dobiti ¨inspirativno okruženje¨ za svoj rast i razvoj (u kojem na razne načine iznova i iznova mogu sudjelovati i roditelji), a roditelji će imati osjećaj veće ¨kompetentnosti zbog mogućnosti sudjelovanja u kreiranju odgojno-obrazovnog procesa u vrtiću¨.(Andučić i Vasiljević, 2006,).

Tijekom protekla tri mjeseca tijekom kojih je provođen projekt na kvalitetan je način obogaćeno dvorište novog vrtića. Uz prethodno uređen park sa spravama izgrađene su tri vrtne gredice, posađene voćke, aromatično bilje te postavljeni kućica za alat i komposter. Posebna važnost svega provedenog je u stečenim znanjima, u osvještavanju dječjih stavova o važnosti ekologije te implementaciji toga u svakodnevni život. Djeca sada svakodnevno odnose ostatke voća u komposter, brinu o vrtnim gredicama, prate rast bilja, ali i uviđaju kada je negdje nešto za očistiti, međusobno se potiču na vođenje brige o odlaganju otpada, reciklaži, brizi o bilju, „pazi da ti balota ne pade tamo, tamo smo sadili“. Sudjelovanje u svim aktivnostima i iskustveno učenje svakoga su dana stvarali promjene kako u dvorištu, tako i u malim i velikim glavama.